Gencije: posljednji ilirski kralj

Gencije je bio posljednji posvjedočeni ilirski kralj. Vladao je do 168. godine prije nove ere iz Skadra, današnjeg Skadra u Albaniji, a kraljevstvo se protezalo od Boke Kotorske do sjevera Albanije. Izgubio je rat sa Rimom za mjesec dana, a ostatak života proveo je u progonstvu.

Kralj koji je kovao novac i razvijao trgovinu

Gencije je pripadao dinastiji koja je Ilirijom vladala iz Skadra. Bio je sin kralja Pleurata Trećeg, koji je sa Rimom održavao dobre odnose, pa je početak njegove vladavine bio miran.

Prema izvornom materijalu o reljefima, bio je sposoban administrator: kovao je svoj novac i razvijao trgovinu. Novac je jedan od rijetkih izvora za njegov lik. Na kovanicama se vidi kako je kralj zamišljao sebe, a ne kako su ga opisivali rimski pisci.

Lincura i ime Gentiana

Jedna od rijetkih ličnih crta koje su ostale zapisane odnosi se na biljku. Gencije je, prema predanju, otkrio ljekovita svojstva lincure, a biljka je po njemu na latinskom dobila ime Gentiana. Ime je preživjelo i kralja i njegovu državu.

Plator i Etuta

Gencije je imao brata Platora. Prema Liviju, naredio je njegovo ubistvo jer je poželio da se oženi Etutom, kćerkom dardanskog kralja Monunija, koja je prvobitno bila vjerena za Platora.

Braku je, po svemu sudeći, cilj bio politički: tako bi vezao za sebe dardanski narod. Računica se ipak izjalovila. Kada je 168. godine prije nove ere prešao na stranu makedonskog kralja Perseja, Dardanci su ostali uz Rim.

Rimski izvori ga opisuju i kao vladara koji je odluke često donosio u stanju teške alkoholisanosti. Taj detalj treba čitati kao dio neprijateljske slike, ne kao provjerenu crtu karaktera.

Rat sa Rimom 168. godine

Rim je poslao pretora Lucija Anicija Gala. Prema izvornom materijalu, trebalo mu je svega mjesec dana da skrši ilirski otpor: potopio je Gencijevu flotu, opsjeo ga u Skadru i primorao na predaju.

Gencije je sa porodicom odveden u Rim kao ratni trofej i proveden u trijumfalnoj povorci. Život je završio u progonstvu, u italijanskom gradu Iguviju, današnjem Gubbiu. Sa njim se završava linija ilirskih kraljeva o kojoj govore antički izvori.

Šta prikazuje reljef Gencije ljubi lance

Na reljefu je prikazan čovjek koji kleči u kamenoj ćeliji i privija se uz lance. Iza njega je zid od kamenih blokova, a svjetlo pada kroz rešetke. Lanac se pruža udesno, preko poda.

Prizor je zamišljen kao trenutak poslije poraza, kada kralj više nije vladar nego zarobljenik. Rad je u ramu i izveden je od kompozita taloga kafe, u crnoj ili bijeloj boji.

Gdje reljef stoji u ponudi

Reljef Gencije ljubi lance dio je serije o likovima iz crnogorske antike. Ostali reljefi, u istom ramu i od istog materijala, nalaze se u kategoriji Dizajn enterijera, a priče iza njih na stranici Priče iz antike.

Reljefi se naručuju u crnoj ili bijeloj boji, kao i ostali iz serije. Ako vas zanima samo priča, stranica Priče iz antike vodi kroz cijelu seriju.